Petlovac (mađarski: Baranyaszentistván) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Područje Općine Petlovac pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje kao dijela Osječko-baranjske županije, odnosno šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroističnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u trokutu između rijeka Drave, Dunava i državne granice prema Republici Mađarskoj.

Kao dio geografske cjeline Baranje, Općina Petlovac pripada njenom sjeverozapadnom dijelu. To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske makromorfološke cjeline Panonske nizine, kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske.

Područje Općine Petlovac je u okruženju Grada Belog Manastira - na sjeveroistoku, Općine Jagodnjak - na jugoistoku, Grada Valpova - na jugu, Grada Belišća - na jugozapadu i zapadu, dok je sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema Republici Mađarskoj.

S obzirom na takav prostorno-geografski položaj, Općina Petlovac, cijelim svojim teritorijem, pripada dijelu kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske.

Cestovni promet je grana prometa preko koje prostor Općine Petlovac ostvaruje veze s užim i širim okruženjem i to putem trasa dviju državnih cesta: D517 i D211. Izgradnja mosta preko rijeke Drave kod Belišća značajno je poboljšala prometnu prohodnost prostora, a izgradnjom buduće autoceste u Koridoru Vc, prostor Općine Petlovac dobiti će kvalitetan pristup na prometnu mrežu europskih autocesta.

Površina Općine Petlovac iznsi: 9.384 ha ili 93,84 km2. Udio Općine u površini Županije iznosi 2,2%.

Petlovac je bio velika mađarska baza u Drugom svjetskom ratu.

Za vladavine Mađara Petlovac je nosio ime Sent Ištvan (Sveti Stjepan), a kasnije su ga naselili njemački državljani i dali mu ime Blumendorf (selo cvijeća) što se može vidjeti i danas u nekim od starih dvorišta. Razni parkovi i labirinti od cvijeća i raslinja, a posebno na Petlovačkom groblju koje je gotovo trećina njemačko.